O Google pretraživanju knjiga
• Pregled
• Razmišljanja i mišljenja
• Opća pomoć

Partnerski program
• Za izdavače i autore
• Pridružite se odmah
• Pomoć za partnere

Knjižnični program
• Pregled
• Knjižnice partneri
• Pomoć za knjižničare

O Google pretraživanju knjiga

Povijest Google pretraživanja knjiga

U početku bijaše Google pretraživanje knjiga.

Pa, baš i ne. Ali zasigurno bi se moglo reći da je projekt star koliko i sam Google. Godine 1996, suosnivači Googlea Sergey Brin i Larry Page bili su studenti računalnih znanosti i radili su na istraživačkom projektu koji je podržavao Stanford Digital Library Technologies Project. Njihov je cilj bio pokretanje rada digitalnih knjižnica, a genijalna zamisao bila im je ova: u svijetu budućnosti u kojem su velike zbirke knjiga digitalizirane, ljudi koriste "web indeksiranje" kako bi indeksirali sadržaj knjiga i analizirali veze među njima utvrđujući relevantnost i korisnost bilo koje knjige praćenjem broja i kvalitete citata iz drugih knjiga.

Alat za indeksiranje koji su na koncu napravili zvao se BackRub, i taj moderni zaokret tradicionalne analize citata inspirirao je Googleove algoritme PageRank – temeljnu tehnologiju pretraživanja koja Google čini onim što jest.

Čak i tada, Larry i Sergey posvuda su nailazili na ljude koji su uspijevali pretraživati sve moguće knjige kako bi pronašli upravo one koje traže. Nisu mogli ni zamisliti da će jednog dana pokrenuti projekt koji će omogućiti da se to ostvari. Evo kratkog prikaza najvećih dosadašnjih prekretnica:

[2002]

Mala skupina Googlera službeno pokreće tajni projekt "knjige". Počinju razgovarati sa stručnjacima o onome što ih očekuje, počevši od jednostavnog, ali bitnog pitanja: koliko bi vremena bilo potrebno da se skeniraju sve knjige na svijetu? Začudo, pokazalo se da nitko ne zna. Tipično za Google, Larry Page to je odlučio iskušati sam. Jednog dana u uredu on i Marissa Mayer, jedna od prvih rukovoditeljica proizvoda, pomoću metronoma održavaju ritam tijekom metodičkog okretanja listova knjige od 300 stranica. Do kraja knjige trebalo im je 40 minuta.

Inspirirani izvanrednim projektima digitalizacije koji se pokreću u čitavom svijetu, poput projekta American Memory u Kongresnoj knjižnici, projekta Gutenberg, projekta Million Book Project i Universal Library, tim kreće u niz posjeta da bi na licu mjesta doznali kako ti projekti funkcioniraju.

U sklopu misije utvrđivanja činjenica Larry Page obraća se Michiganskom sveučilištu, koje je i sam završio, a koje je pionir u pokušajima digitalizacije uključujući JSTOR i Making of America. Kada je doznao da je vrijeme skeniranja sedam milijuna svezaka sveučilišne knjižnice trenutno procijenjeno na 1000 godina, on otkriva predsjednici sveučilišta Mary Sue Coleman kako vjeruje da se uz Googleovu pomoć to može ostvariti u šest godina.

[2003]

Jedan član tima putuje u Phoenix u Arizoni da bi nabavio knjige za testiranje tehnika skeniranja koje ne uništavaju knjige. Nakon mnogih pokusa, tim razvija metodu skeniranja koja je mnogo blaža od trenutno uobičajenih procesa velikih brzina. To je usrećilo tim – a knjige još i više.

U isto vrijeme softverski inženjeri napreduju prema rješavanju zahtjevnih tehničkih problema s kojima se susreću pri procesiranju informacija iz knjiga koje sadržavaju neuobičajene veličine znakova, neobične fontove ili druge neočekivane posebnosti – na 430 različitih jezika.

[2004]

Misija knjižnice Bodleian koju je 1602. utemeljio Sir Thomas Bodley na Oxfordskom sveučilištu oduvijek je bila da služi ne samo sveučilišnoj zajednici, već i čitavom svijetu. Tim posjećuje slavnu knjižnicu gdje bivaju osvojeni toplim dočekom.

Za vrijeme razgledavanja knjižnice knjižničari iznose "netaknute" knjige stare nekoliko stoljeća koje su rijetko kada vidjele svjetlost dana. Po prvi puta od kada je Shakespeare pisao svoje drame, san o eksponencijalnom povećanju malog kruga književnih učenjaka koji imaju pristup tim knjigama čini se dostižnim.

Nakon inspirativne posjete sastanci i rasprave dovode do službenog partnerstva za digitalizaciju neusporedive knjižnične zbirke koja u roku od tri godine broji više od milijun knjiga iz 19. stoljeća u javnoj domeni.

U međuvremenu, serija istraživačkih razgovora s nekima od najvećih svjetskih izdavača počinje donositi plodove. U listopadu Larry i Sergey najavljuju "Google Print" na Sajmu knjiga u Frankfurtu u Njemačkoj. Izdavači koji su se prvi pridružili programu: Blackwell, Cambridge University Press, University of Chicago Press, Houghton Mifflin, Hyperion, McGraw-Hill, Oxford University Press, Pearson, Penguin, Perseus, Princeton University Press, Springer, Taylor & Francis, Thomson Delmar i Warner Books.

U prosincu najavljujemo početak "Google Print" Knjižničnog projekta koji je omogućilo partnerstvo s Harvardom, Michiganskim sveučilištem, Javnom knjižnicom New Yorka, Oxfordom i Stanfordom. Procijenjeno je da zbirke svih ovih iznimnih knjižnica zajedno imaju više od 15 milijuna svezaka.

[2005]

Godinu dana nakon debija Google Printa, tim se vraća na Sajam knjiga u Frankfurtu da bi obznanio da "Google Print" sada prihvaća partnere u osam europskih zemalja: Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i Švicarskoj.

U skladu s našom misijom da organiziramo sve informacije svijeta i učinimo ih opće dostupnima i korisnima doniramo 3 milijuna dolara Kongresnoj knjižnici za izgradnju Svjetske digitalne knjižnice koja će omogućiti mrežni pristup zbirci rijetkih i jedinstvenih izdanja širom svijeta. S knjižnicom također produljujemo pilotski program skeniranja, što uključuje digitalizaciju djela povijesne vrijednosti s pravnog odjela Kongresne knjižnice.

Google mijenja naziv "Google Print" u Google pretraživanje knjiga, naziv koji bolje odražava način na koji se usluga koristi. Tim također odgovara na polemike u vezi s Knjižničnim projektom uključujući se u javnu raspravu o temeljnim principima.

[2006]

U dirljivom govoru pred Društvom američkih izdavača (Association of American Publishers (AAP)), predsjednica Michiganskog sveučilišta Mary Sue Coleman objašnjava zašto je sveučilište odlučilo postati partnerom u Knjižničnom projektu, naglašavajući važnost digitalizacije knjiga zbog prirodnih katastrofa poput uragana Katrine i dodaje: "U to vjerujemo zauvijek."

U ožujku prisustvujemo Londonskom sajmu knjiga, na kojem neki od naših partnera izdavača iznose svoja dotadašnja iskustva.

Ubrzo nakon toga pozivamo partnere da nam kažu žele li prodati čitateljima potpuni mrežni pristup knjigama – na njihovim preglednicima. Prva je to od mnogih novih mogućnosti koje razvijamo u bliskoj suradnji s izdavačima kako bismo im pomogli da iskušavaju inovativne načine prodaje knjiga na mreži.

• Mjesta u ovoj knjizi: Kombiniranje informacija iz više izvora kao što je usluga Karte omogućuje pregled knjiga prema lokacijama spomenutima u tekstu (kasnije smo izdali eksperimentalni KML layer za Google Earth koji radi suprotno - korisnik odabere lokaciju, a mi mapiramo knjige prema njoj).
  
• Popularni odlomci: Stvaramo novi način kretanja kroz knjige, prateći korištenje jednog odlomka kroz zbirku knjiga.
• Moja knjižnica: Pomažemo ljudima da zauzdaju moć Google pretraživanja unutar svojih vlastitih zbirki knjiga. Korisnici postaju kustosi i dijele svoje osobne biblioteke, recenzije i ocjene s drugima.
• Nova početna stranica (u početku samo za SAD): Pružamo više polazišta za istraživanje knjiga u našem indeksu.